03.02.2010

Izmjera zemljišta potaknula brojna pitanja

Kao i u mnogim gradovima i općinama Republike Hrvatske i u Gradu Novskoj je još krajem 2008. godine putem Državne geodetske uprave pokrenut više nego nužan postupak izmjere i tehničke reambulacije, tj. popunjavanja, nadopune, djelomične izmjere objekata koji nisu na planu ili čestica koje se ne slažu, a s ciljem osnivanja nove zemljišne knjige i stvaranja katastra nekretnina na području katastarske općine Novska (u zk. odjelu Suda, odnosno k.o. Novska i k.o. Bročice u katastru). Izlazak mjernika na teren i među građane, vlasnike parcela, izazvao je brojna pitanja.
 Naime, sadašnja zemljišna knjiga osnovana je na bazi geodetske izmjere iz 1880. godine u doba Austrougarske Monarhije u hvatnom, a ne metarskom sustavu, mjerila 1:2880.  Katastarski, odnosno gruntovni planovi iz tog doba fizički su se gotovo raspali i praktički su neupotrebljivi. Jasno je da je jačanjem institucije vlasništva ovo stanje neodrživo i da su Država i Grad morali krenuti u sređivanje stanja u najvrijednijem dijelu prostora naše jedinice lokalne samouprave.
Postupak geodetske izmjere, kao preduvjeta za osnivanje zemljišne knjige, iznosi 4.742.042,40 kuna od čega Vlada RH plaća 50%, Grad 25%, a vlasnici nekretnina 25% što otprilike iznosi 250 kuna po čestici. Treba napomenuti da je odlukom Gradskog vijeća Grada Novske definirano plaćanje za socijalne slučajeve.
Katastarskom izmjerom i tehničkom reambulacijom vrši se izmjera međa i drugih granica katastarskih čestica, zgrada i drugih građevina i granica načina uporabe (korištenja) zemljišta te se prikupljaju podaci o nositeljima prava na zemljištu, adresama kat. čestica (rudine, ulice, trgovi), kućnim brojevima te posebnim pravnim režimima na zemljištu sa svrhom izrade elaborata katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije.
Elaborat katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije koristit će se za izlaganje na javni uvid katastarskih podataka prikupljenih katastarskom izmjerom, odnosno tehničkom reambulacijom, a nakon izlaganja i za izradu katastarskog operata i nove zemljišne knjige.

U okviru prikupljanja i obrade podataka o zgradama i drugim građevinama prikupljaju se podaci o položaju i obliku zgrade ili druge građevine, o načinu uporabe zgrade i kućnim brojevima te o dokumentaciji o zgradama propisanoj člankom 268. i člancima 330., 331., 332. i 333. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/2007) koji je stupio na snagu 1. listopada 2007. godine.
Zgrade koje su bile evidentirane u postojećem katastarskom operatu i u postojećoj zemljišnoj knjizi iskazuju se kao zgrade i za njih nije potrebno prikupljati dokumentaciju sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Smatra se da je riječ o istobitnoj zgradi ako je razlika tlocrtne površine zgrade koja proizlazi iz prikupljenih podataka i tlocrtne površine zgrade evidentirane u postojećem katastarskom operatu i u postojećoj zemljišnoj knjizi manja od 15%.
Zgrade koje se po prvi puta evidentiraju u katastru nekretnina i koje nisu bile evidentirane u katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi, a za koje nije priložen akt na temelju kojeg se može graditi kako je propisano člankom 268. i člancima 330., 331., 332. i 333. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prikazuju se samo na katastarskom planu u posebnom sloju podataka, a u katastarskom operatu se njihova površina ne iskazuje kao zgrada već se iskazuje kao izgrađeno zemljište (vrsta uporabe zemljišta) te se o tome po službenoj dužnosti obavještava građevinska inspekcija.
Dakle, izmjera i kasnije osnivanje novih zemljišnih knjiga, odnosno katastra nekretnina ne znači automatsku legalizaciju nelegalno izgrađenih objekata, tj. onih koji nemaju građevinsku dozvolu. Legalizacija objekata postupak je koji ne ovisi o tekućoj izmjeri, nego je na vlasniku da u što skorijem vremenu, odnosno do kraja postupka izmjere, svoje nelegalno sagrađene objekte legalizira.