U nedjelju, 1. ožujka, obilježava se Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Ovaj dan služi kao sjećanje na dan kada je 1972. godine s radom počela Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi.
Civilna zaštita organizirani je sustav mjera i aktivnosti čija je osnovna svrha zaštita života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša u slučaju velikih nesreća, katastrofa i drugih izvanrednih događaja. U suvremenom društvu njezina je uloga iznimno važna jer prirodne nepogode, tehničko-tehnološke nesreće i druge krizne situacije mogu nastati iznenada i imati ozbiljne posljedice. Civilna zaštita stoga djeluje preventivno, ali i operativno kada do nesreće dođe, nastojeći smanjiti rizike i omogućiti što brži oporavak pogođenih područja.
Sustav civilne zaštite obuhvaća planiranje, pripremu, reagiranje i sanaciju posljedica izvanrednih događaja. U praksi to znači procjenu rizika, izradu planova evakuacije i spašavanja, organizaciju uzbunjivanja stanovništva, pružanje prve pomoći te zbrinjavanje ugroženih osoba.
U Republici Hrvatskoj civilna zaštita dio je šireg sustava domovinske sigurnosti. Ključnu koordinacijsku ulogu ima Ravnateljstvo civilne zaštite, koje djeluje unutar Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Sustav je ustrojen na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, čime se omogućuje brzo djelovanje na terenu, ali i jedinstveno upravljanje u velikim krizama. Važna značajka hrvatskog modela jest uključivanje velikog broja operativnih snaga i volontera.
U provedbi mjera civilne zaštite sudjeluju različite službe i organizacije. Vatrogasci često prvi izlaze na teren kod požara i tehničkih intervencija, policija osigurava red i sigurnost, a hitna medicinska služba pruža zdravstvenu pomoć unesrećenima. Tu je i Hrvatska gorska služba spašavanja, specijalizirana za spašavanje u nepristupačnim područjima, te Hrvatski Crveni križ, koji sudjeluje u humanitarnom zbrinjavanju i pružanju prve pomoći. Zajedničkim djelovanjem svih ovih snaga postiže se visoka razina operativne spremnosti.
U posljednjem desetljeću sustav civilne zaštite u Hrvatska bio je na velikim iskušenjima. Potresi u Zagrebu i na Banovini, velike poplave, pandemija bolesti COVID-19 te učestali šumski požari pokazali su koliko je važna dobra organizacija i koordinacija svih sudionika. Istodobno su te krize potaknule dodatna ulaganja u opremu, edukaciju i unapređenje procedura.
Civilna zaštita Grada Novske djeluje na području od 319,4 km² te obuhvaća 23 naselja, a u sustav su uključene operativne snage: vatrogastvo, policija, zdravstvene službe, komunalne službe, pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite te druge žurne službe.
Sukladno Odluci o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika za područje Grada Novske imenovano je ukupno 90 osoba, od toga 45 povjerenika, 45 zamjenika povjerenika dok Stožer civilne zaštite Grada Novske ima 17 članova. Načelnica stožera je Ivana Matanović.
Prema Procjeni rizika, ključne ugroze na području Grada Novske su: poplave (područje sliva Subocka–Strug, rijeka Sava i Veliki Strug), potres (područje VII° MCS ljestvice za povratni period 475 godina), ekstremne vremenske pojave (oluje, tuča, snijeg, suša), požari otvorenog prostora, klizišta (padine Psunja), industrijske nesreće, epidemije i pandemije te rizik od MES-a i NUS-a (zaostala minsko-eksplozivna sredstva). Radi toga, uspostavljen je sustav ranog upozoravanja i uzbunjivanja stanovništva te su razrađene procedure mobilizacije i aktiviranja operativnih snaga. Posebna pažnja posvećena je zaštiti osoba s invaliditetom evakuaciji i zbrinjavanju ranjivih skupina organizaciji smještajnih kapaciteta u slučaju velikih nesreća.
Na području djelovanja Civilne zaštite Grada Novske nalazi se i infrastruktura važna za djelovanje Civilne zaštite, a odnosi se na sustav obrane od poplava s više od 125 km zaštitnih nasipa, razvijenu hidrantsku mrežu na području svih naselja, vodoopskrbni sustav s vodospremama ukupnog kapaciteta 4.000 m³, a na području Grada nalazi se dio Parka prirode Lonjsko polje (oko 15% površine parka).
Iako institucije imaju ključnu ulogu, civilna zaštita ne može biti potpuno učinkovita bez suradnje građana. Informiranost, pridržavanje uputa nadležnih službi, sudjelovanje u edukacijama te osobna pripremljenost kućanstava značajno doprinose ukupnoj sigurnosti zajednice. Sve se više naglašava koncept kulture sigurnosti, odnosno svijesti da je zaštita od katastrofa zajednička odgovornost, jer, suočena s novim rizicima i izazovima, ona ostaje jedan od ključnih mehanizama zaštite društva.
